Koliko često ste nervozni i mislite da vam treba neki od lijekova za smirenje ?
Nikad
Rijetko
Često
Uvijek

ASTMA

Prilikom teških napada astme – onih sa stezanjem, zviždanjem i nedostatkom vazduha, što može da bude zaista zastrašujuće, većina osoba postupa onako kako im je njihov ljekar savjetovao a to prvenstveno podrazumijeva brzu upotrebu propisanog inhalatora. Ako je to ono što i Vi praktikujete i djeluje, nemojte napuštati taj postupak. Ako inhalator koristite preventivno, treba da nastavite da ga koristite kako je propisano, jer će to smanjiti rizik od napada. Ne postoji lijek za astmu, ali postoji mnogo načina da se smanje ili čak uklone simptomi. Određene jednostavne promjene načina života mogu mnogo da pomognu.

 

ŠTA NIJE U REDU?

Napad astme može da se pojavi uslijed kontakta sa određenim iritansima – to su obično supstance kao što su dim, suv ili hladan vazduh, polen, buđ ili grinje iz prašine. Variranje nivoa hormona, stres, emocionalno uzbuđenje, takođe mogu da izazovu napad, a ponekad ne postoji očigledan uzrok. Teškoće pri disanju vam se javljaju jer se na bronhiolama (disajni putevi u plućima) javlja spazam/grč. To može da izazove kašalj i stezanje u grudima. Spazmi aktiviraju oslobađanje histamina i drugih jedinjenja koja aktiviraju zapaljenje i stvaranje sluzi koja zapušava disajne puteve.

 

OLAKŠAJTE DISANJE ZA VRIJEME NAPADA.

Kada se javi napad astme, pokušajte da ostanete mirni, da ne paničite, jer panika može samo da pogorša vaše simptome. Sljedeći vizuelni trik može da pomogne: Zatvorite oči. Dok udišete pokušajte da zamislite da vidite svoja pluća kako se šire i ispunjavaju bijelom svjetlošću i osjetite kako Vaše disanje postaje lakše. Ponovite ovu vježbu još 2 puta i zatim otvorite oči.

 

U hitnom slučaju popijte šolju jake kafe ili 2 limenke koka kole od 330 ml, oba imaju visok sadržaj kofeina. Kofein je hemijski srodan teofilinu, lijeku protiv astme, a pomaže otvaranju disajnih puteva.

 

SAVLADAJTE STEZANJE SUPLEMENTIMA. Stručnjaci iz kineske tradicionalne medicine vijekovima koriste ljekovitu biljku ginko za liječenje astme. Istraživanja su pokazala da ova biljka ometa dejstvo proteina iz krvi koji doprinose spazmu disajnih puteva.

 

Magnezijum može da pomogne da se osjećate bolje, jer je potvrđeno da magnezijum opušta disajne puteve. Preporučena doza je 300 mg na dan za muškarce i 270 mg za žene.

 

SUPROSTAVITE SE ZAPALJENJU.

Omega-3 masne kiseline koje se nalaze u masnim ribama (suša, sardina, losos, tunjevina) djeluju veoma slično lijekovima koji se zovu inhibitori leukotrijena. Ovi lijekovi zaustavljaju djelovanje supstanci u organizmu koji uzrokuju zapaljenje u disajnim putevima. Uzimajte 6 kapsula ribljeg ulja od 1000 mg dnevno u podijeljenim dozama. Najprije se konsultujte sa Vašim ljekarom ukoliko uzimate antikoagulantne lijekove.

 

Ulje žutog noćurka je bogato esencijalnom masnom kiselinom (gama-linolenska liselina ili GLA) koju organizam transformiše u antiinflamatorne supstance (koje djeluju protiv zapaljenja). Uzimajte 1000 mg tri puta dnevno i to uz obroke kako biste ubrzali apsorpciju.

 

Bioflavonoidi, supstance koje voću i povrću daju njihove jarke boje, imaju antiinflamatorne i antialergijske osobine. Jedan od najpoznatijih bioflavonoida – kercetin, zaustavlja oslobađanje histamina. Uzimajte 500 mg kercetina tri puta na dan, dvadeset minuta prije jela.

 

Kurkuma, žuti začin za kuvanje, koji se koristi za začinjavanje indijskih jela sa karijem, moćno je antiinflamatorno sredstvo. Umješajte 1 kafenu kašiku kurkuma, koji se može naći u odjeljku za začine u supermarketima, u šolju tolog mlijeka i pijte do 3 puta na dan. Kapsule i tinktura kurkume se mogu naći u prodavnicama zdrave hrane.

 

VODITE BILJEŠKE

Zabilježite u dnevniku sve što jedete mjesec dana. Takođe bilježite svoje simptome astme. Iako je alergija na hranu rijetko povezana sa astmom, ponekad ipak postoji veza. Uporedite dnevnik sa simptomima da vidite da li nešto što jedete povećava učstalost napada.

 

Ako uzimate lijekove za astmu, nabavite peak-flow meter, dostupan u apotekama. To je uređaj koji mjeri brzinu kojom vazduh napušta pluća, što je znak koliko dobro dišete. Čitanjem maksimalnog protoka u određeno vrijeme, može se zaključiti koliko dobro lijek djeluje. Takođe ga možete koristiti za vrijeme napada astme kako biste utvrdili njegovu težinu i odlučili da li vam je potrebna ljekarska pomoć.

 

MOĆ PREVENCIJE

Nemojte pušiti i držite se podalje od osoba koje puše, jer duvanski dim iritira disajne puteve. Nemojte boraviti ispre kamina ili peći na drva. Pri hladnom vremenu omotajte šal oko usta i nosa da bi se ugrijao hladan vazduh prije nego što ga udahnete.

 

Čuvajte se neuobičajenih aktivatora astme kao što su jaki parfemi ili jaki mirisi kuvanja, miris luka i sl. Pokušajte da jedete manje obroke i nemojte jesti neposredno pred spavanje. Želučana kiselina se tada pomijera na gore, izaziva gorušicu i može biti aktivator napada astme. Treba imati u vidu da je otprilike 5% osoba sa astmom alergično na nesteroidne antiinflamatorne lijekove poput aspirina i ibuprofena. Ti lijekovi kod njih mogu uzrokovati astmatični napad. Ako ste jedna od tih osoba, koristite paracetamol umjesto tih lijekova.

 

Postoje teorije koje govore o tome da je napad astme rezultat hiperventilacije (ubrzanog, plitkog disanja). Bilo bi dobro uključiti i vježbe pravilnog disanja kao preventivni metod napada astme.

 

DA LI POZVATI LJEKARA?

Ako vam se po prvi put jave simptomi astme, morate konsultovati ljekara. Indikacija za hitnu ljekarsku pomoć je ako ne možete da govorite bez dahtanja, ako vaše lice i usne dobiju modru boju, ukoliko osjećate da vam je izuzetno teško da dišete ili postajete zbunjeni ili iscrpljeni. Ako se liječite od astme, vjerovatno već imate lijek koji možete uzeti na početku napada. Čak i ako je tako, posjetite svog ljekara ako primjetite da imate potrebu za češćim korišćenjem lijeka ili vam se simptomi pogoršavaju čak i nakon uzimanja lijeka.