Koliko često ste nervozni i mislite da vam treba neki od lijekova za smirenje ?
Nikad
Rijetko
Često
Uvijek

HRONIČNA NESANICA POVEĆAVA SMRTNOST

Nesanica nije samo vrlo neugodna nego i opasna. Studije pokazuju da hronična nesanica, odnosno manje od šest ili sedam sati sna noću, povećava smrtnost, čak da je rizik veći nego kod pušenja, visokog krvnog pritiska ili bolesti srca. Zato je važno nesanici pristupiti vrlo ozbiljno, kao prema bilo kojem drugom medicinskom stanju. Svakako je potrebno paziti na higijenu spavanja, te ljekara obavijestiti o svim simptomima.
 

 

Nesanica je poremećaj 24-satnog ciklusa budnost - spavanje. Ovaj je ciklus povezan s ispravnim funkcionisanjem određenih regija mozga, posebno tzv. retikularne formacije u mozgu.

Postoje određene varijante u dužini spavanja. Neki ljudi godinama spavaju tek 5-6 sati, dok drugi u snu provode znatno duže od osam sati.

Nesanicu može uzrokovati cijeli niz medicinskih stanja, bolovi, pa čak i neki lijekovi, a loša higijena spavanja dodatno je otežava. Ukoliko je neko medicinsko stanje uzrokovalo nesanicu, njezino je liječenje vezano u prvom redu uz liječenje tog stanja.

Međutim, postizanje što boljih terapijskih efekata zavisi i o komponenti sna, o kojoj svakako treba voditi računa. Zato je vrlo važno ljekara obavijestiti o poremećajima sna koji mogu otežati znakove primarne bolesti, kako bi ih on mogao uključiti u cjelokupni plan liječenja.

Depresije su skoro uvijek povezane s poremećajima sna. Ljudi koji pate od anksioznosti mogu imati poremećaje sna uzrokovane prisilnim mislima, nemogućnošću da se opuste, opsesivnim osjećajem brige i pretjeranom mentalnom aktivnošću. Bipolarni, panični i psihijatrijski poremećaji također su povezani s poremećajima sna.

Bol uzrokovana artritisom i drugim reumatskim bolestima, karcinomima i različitim neurološkim poremećajima poput neuropatije uzrokovane dijabetesom, obično izaziva nesanicu.

Želučani i crijevni poremećaji kao što su refluks želučanog sadržaja i čir na želucu, te stenokardija uzrokovana bolešću srca, mogu izazvati bolove u prsima čija je posljedica buđenje po noći. Pored toga, za vrijeme određenih faza sna mogu se pojaviti cluster glavobolje uzrokovane nedostatnim spavanjem.

Ostale bolesti koje često imaju noćne simptome i tako mogu uzrokovati nesanicu su učestali nagon na mokrenje uzrokovan povećanom prostatom, otežano disanje usljed kongestivnog zatajivanja srca i emfizema, nepokretnost uzrokovana paralizom ili Parkinsonovom bolešću, povećana štitnjača, moždani udar, te alkoholizam.

Kako se liječi?

Nesanica se obično liječi na dva načina: primjenom lijekova ili bihejviorističkih strategija za uspavljivanje. U medikamentozno liječenje spada uzimanje hipnotika koji ne spadaju u grupu benzodiazepina, koji brzo djeluju, ne izazivaju poremećaj strukture sna ili njegovog kvaliteta, te ne izazivaju ovisnost.

Ostale hipnotike trebalo bi koristiti samo kod određenih pacijenata jer se radi o jakim lijekovima koji imaju snažan efekat na kvalitet sna i mogu izazvati teške popratne pojave, uključujući pospanost tokom dana i stvaranje ovisnosti. Ponekad se koriste i neki od lijekova protiv depresije koja je često povezana s nesanicom, čija je popratna pojava sedacija. Međutim, treba imati u vidu da i neki lijekovi izazivaju nesanicu kao što su: antidepresivi, lijekovi za hipertenziju, za regulaciju srčanog ritma, antibiotici, antihistaminici, bronhodilatatori, lijekovi za stimulaciju centralnog nervnog sistema, kortikosteroidi, lijekovi protiv zatvora, diuretici, nesteroidni lijekovi s protuupalnim djelovanjem i drugi.