Koliko često ste nervozni i mislite da vam treba neki od lijekova za smirenje ?
Nikad
Rijetko
Često
Uvijek

IMATE LI PROBLEMA SA SPAVANJEM?

Da biste lakše podnijeli ritam života, morate se naspavati. Koliko spavati, to zavisi od svakog pojedinca. Rasprostranjeno je uvjerenje da je potrebno spavati 8 sati tokom noći. Međutim, ima ljudi kojima je potrebno više ili manje sna. Nekima je dovoljno 6-7 sati da bi se ujutro probudili svježi i odmorni, dok je drugima potreban duži, okrepljujući san. U principu, spavajte onoliko vremena koliko vam je potrebno da se sljedećeg jutra osjećate svježe i odmorno. Treba imati u vidu da pored individualnih razlika u dužini spavanja (kod raznih ljudi), javljaju se velike oscilacije od prosjeka kod pojedinaca od jedne do druge noći.
 
Interesantno je jedno istraživanje Američkog društva za rak, koje je urađeno na uzorku preko milion ljudi, čiji su rezultati pokazali da su česte pojave nesanice povezane sa smanjenjem smrtnosti (mala utjeha onima koji pate od nesanice), dok navika da se spava duže ili kraće od prosjeka (koji u SAD iznosi 6-7 sati za noć) povećava rizik od smrti čak za 50%.
 
Postoje i nagovještaji da su ljudi koji kratko spavaju psihološki zdraviji, a razlike u dužini spavanja kod ljudi su najvjerovatnije nasljedne. Mi ne spavamo dugo ili kratko zato što to hoćemo ili iz navike, već zato što nam je potreban san. Potreba za snom je slična potrebi za hranom, samo što se nespavanje teže podnosi. Na primjer, zabrana spavanja je u srednjem vijeku bila korišćena kao kazna!
 
Jedno je sigurno. Neispavana osoba je podložnija bolesti i infekcijama, nervozna je, neraspoložena i manje otporna na stres. Koliko čovjek treba da spava, samo priroda svakog pojedinca zna odgovor. Dobar i zdrav noćni san obnavlja čitav organizam, produžava život, obnavlja imunitet. Ako se značaj dobrog sna zanemari, posljedice se osjećaju čitav dan. Neipavan čovjek, pored nervoze osjetljiviji je na zvuk, sporije radi i misli. Efikasnost rada se smanjuje, a broj grešaka pri radu povećava. Neispavanost se ubraja u važne uzroke saobraćajnih nesreća. Neispavana osoba je podložnija gojaznosti i depresiji.
 
Pored toga što je važno koliko dugo spavamo, važan je i kontinuitet sna, odnosno važno je da san ne prekidaju mikrobuđenja. To su ona buđenja kojih često nismo svjesni: šumovi spolja – automobili sa ulice, alarmni sistemi, lupa ili galama u susjednom stanu i sl., ili šumovi/zvukovi iz spavaće sobe: hrkanje bračnog druga, budilnik, zamrzivač, bučan sat, uključen TV. Dakle, od kontinuiteta spavanja zavisi da li će nam dan biti uspješan ili ćemo biti mrzovoljni i potišteni.
 
Mnogi činioci utiču na kontinuitet sna: mikroklimatski uslovi, kvalitet podloge na kojoj spavamo, jastuci – jer od njihove veličine i kvaliteta zavisi pomijeranje kičmenih pršljenova, te pritisak na nerve i krvne sudove što uzrokuje utrnulost ruku i prstiju. Idealna temperatura u spavaćoj sobi je 17°C, a vlažnost vazduha 40-60%. San je bolji u toploj nego u hladnoj prostoriji.
 
Da zaključimo. Da biste bili vedri, raspoloženi i otporniji na stres – naspavajte se! Međutim ako imate problema sa spavanjem mogu vam pomoći sljedeći savjeti:
 
-         Razvijte ritual spavanja. Vrijeme odlaska na spavanje i jutarnje ustajanje neka bude uvijek isto. Ne preporučuje se nadoknada spavanja, čak ni za vrijeme vikenda. Produženo jutarnje spavanje za srce predstavlja povećan rizik. Izlažete se, dkle, većoj opasnosti od infarkta.
-         Odolite poslijepodnevnoj pospanosti. Specijalisti daju zeleno svjetlo samo onima koji su na to navikli. Ako ne možete bez popodnevnog spavanja, neka ono traje najduže 1 sat.
-         Ne rekreirajte se 4 sata prije spavanja, vježbajte ujutro ili popodne.
-         Za večeru uzimajte lagane obroke, najmanje 1 sat prije spavanja.
-         Inače hrana za dobro spavanje je: paradajz, badem, pečurke, kupus, juneća džigerica, paprika, krompir, mlijeko. Ne preporučuje se: piletina, svinjetina, ćuretina, suhomesnati proizvodi, tunjevina u konzervi, pršut, pasulj, ljuti začini, breskve, banane, čokolada, koka-kola.
-         Alkohol i kafu ne uzimajte najmanje na 4 sata prije spavanja.
-         Ne pušite prije spavanja jer nikotin stimuliše nervni sistem i otežava uspavljivanje.
-         Ne pijte mnogo tekućine prije spavanja.
-         Ekran (TV i komjuterski) je okrivljen za probleme spavanja. Ako pretjerujete u vremenu provedenom pred ekranom, mijenjajte navike.
-         Izbjegavajte gledanje televizije iz posteljine 1 sat prije spavanja. Najbolje je da krevet služi za spavanje, a ne za gledanje TV-a ili za čitanje.
-         Prije spavanja okupajte se toplom vodom, jer podizanje temperature tijela izaziva pospanost. Od pomoći može biti i masaža mirisnim uljem.
-         Razmislite da li vam je postelja udobna. Sobu obavezno provjetrite pred spavanje.
-         Vodite računa o položaju tijela pri spavanju. Preporučuje se prvo ležanje na leđima, zatim na lijevi bok sa savijenim koljenima, pa onda okretanje na desnu stranu, da bi se srce ''oslobodilo'' pritiska i tako utonuti u san.
-         Spavaća soba treba da služi samo za spavanje, ona ne bi trebalo da služi za aktivnosti, čak ni za telefonske razgovore (naravno ukoliko je to moguće).
-         Na spavanje pođite kada ste pospani. Ako ne zaspite za 20 minuta, ustanite. Čitajte nešto što će vas umiriti, i neka vas to ne zabrinjava. Opustite se i san će ponovo doći.
-         Nekima pomaže i brojanje.
-         Ponekad je neophodno (kod uporne nesanice) pribjeći i lijekovima, ali neka to bude zadnji izbor. Prije toga pokušajte sa fitoterapijom. Ne zaboravite da nesanice nema uz lavandu, matičnjak, valerijanu, hmelj, bosiljak, kamilicu. Čajevi, biljne kapi, masaže. Probajte ...
-         Mirno spavajte i lijepo sanjajte!