Koliko često ste nervozni i mislite da vam treba neki od lijekova za smirenje ?
Nikad
Rijetko
Često
Uvijek

KAKO SPRIJEČITI UPALU MIŠIĆA USLIJED VJEŽBANJA

Istegnuće mišićnih vlakana u toku vježbanja javlja se iznenada, a praćeno je oštrim bolom. Na početku, bol ne mora biti jaka, ali nakon tjelesnog napora se pojačava. Kvalitetnim pripremama, adekvatnom ishranom, unošenjem dovoljnih kolčina minerala i vitamina, ove tegobe se mogu prevenirati ili ako već do nih dođe, lakše savladati.  Najčešće povrede, povezane sa sportskim aktivnostima jesu istegnuće ili upala mišića.
Mišići se sastoje od mišićnih vlakana. Mišići koji su bili pretjerano zaposleni, ili su suviše slabi, mogu da se zamore, što izaziva bol. Dakle, kada je mišić istegnut ili povrijeđen, obično za rezultat imamo upalu i bol. Ovim upalama su posebno sklone osobe koje se rekreacijom ili sportom bave povremeno. Oni obično ne vode računa o tome da se zagriju prije nego što počnu sa vježbanjem (npr. dugo pješačenje, vožnju biciklom i sl.).
 
Postoji nekoliko jednostavnih stvari koje treba da uradite kako biste ublažili otoke i bolove nastale kao posljedica sportske aktivnosti:
- nanesite led na povrijeđenu oblast,
- poduprite povrijeđeni ekstremitet
 
Međutim, ako želite da ne dođe do upale ili do povrede mišića pri vježbanju, vrlo je važno redovno i u dovoljnim količinama uzimanje vitamina i minerala. Najvažnije je dovoljno unositi u organizam bioflavonida i flavonida (ima ih u grožđu, crnom luku, crvenim, paprikama, limunu).
 
ZAGRIJTE MIŠIĆE:
 
Prije nego što počnete vježbanje, a imate zdravstvenih problema, bilo koje vrste, posavjetujte se sa kineziologom ili kineziterapeutom! Iako vam se može činiti da imate dovoljno kondicije, ukoliko se ne budete postepeno pripremali lako bi vam se mogla desiti upala mišića, zbog koje dugo nećete imati volju ni za kakvim vježbanjem. Prije svakog vježbanja lagano zagrijte mišiće.
Zašto je to važno? Naime, pravilnim zagrijavanjem mišići se pripremaju za povećan fizički napor, te se tako smanjuje mogućnost upale. Nakon vježbanja također napravite istezanje da opustite mišiće.
 
Nemojte zaboraviti piti puno vode u toku vježbanja. Tokom, ili nakon vježbanja, potrebno je nadoknaditi svu tekućinu koju smo izgubili znojenjem. Dnevno treba piti najmanje 2 litre tekućine. To ne znači da to mora biti voda. Vodu mogu zamijeniti i neki napici poput čajeva. Međutim, čistu vodu nikako ne smijete potpuno izbaciti. Ona će vas osvježiti i pročistiti organizam, kao i poboljšati radnu sposobnost. Dehidriran čovjek gubi sposobnost koncentracije.
 
Ukoliko, planirate redovne fizičke aktivnosti, povećajte u svojoj ishrani udio sirovih namirnica. Naročito bi trebalo da pijete svježe pripremljene sokove i biljne čajeve. Neophodno je da izbjegavate gazirana pića (poput coca-cole), bijeli šećer, prerađeno brašno, prženu hranu. Redovan san je također jako važan. Pokušajte da spavate najmanje 7 sati dnevno. Ali, uvijek slušajte svoje tijelo. Ako osjećate malaksalost bolje se hranite i spavajte duže.
 
ŠTA URADITI UKOLIKO DOĐE DO UPALE MIŠIĆA?
 
Evo nekoliko savjeta:
 
- Na bolni dio tijela nanesite protuupalno sredstvo u obliku kreme, a pomoćiće vam i lijekovi za opuštatanje mišića u obliku tableta za oralnu upotrebu.
- Kod oštećenja mišićnih vlakana bol je u većini slučajeva umjeren ili slab dok traje tjelesni napor. Međutim, kasnije se pojačava i postaje nepodnošljiv. U tim slučajevima što prije na ozlijeđeni dio tijela stavite hladan oblog ili poprskajte s ledom u spreju kako biste smanjili dotok krvi. Nakon toga nanesite kremu ili gel protiv podljeva. Važno je da se odmarate.
- Dobro je posavjetovati se s ljekarom prije novog programa vježbanja jer svaka nova aktivnost može biti stresna za organizam.
- Ako imate zdravstvenih problema, ne treba odustati od vježbanja nego program aktivnosti prilagoditi svojim potrebama i mogućnostima i obavezno se konsultovati sa ljekarom prije početka vježbanja.
 
 
- Započnite s prilagođenim vježbama, ne duže od 20-ak minuta, tri puta nedjeljno, a zatim postepeno možete produživati trening.
- Zbog prevencije postepeno zagrijavanje 10 - 20 minuta vrlo je važno. Može se sastojati i od brzog hodanja, trčanja ili jednostavnog vježbanja.
- Nije dobro vježbati neposredno nakon obilnog obroka, ali je dobro oko dva sata prije treninga nešto pojesti kako bi se osigurala energija za vježbanje.
- Pijte mnogo tekućine prije i za vrijeme treninga.
- Ako osjetite oštar bol, slabost ili vrtoglavicu za vrijeme vježbanja, pripazite. Tijelo vam daje znak da nešto nije u redu i zato, prestanite s aktivnostima. Forsiranje aktivnosti za vrijeme akutne boli najbrži je način za nastanak akutne ili hronične povrede.
- Vrlo je važno dobro se naspavati i s vremena na vrijeme uzeti nekoliko dana odmora od vježbanja, jer previše vježbanja iz dana u dan može dovesti do sindroma pretreniranja.
- Prije i poslije treninga obavezno istežite mišiće. Koristi od istezanja su brojne: mišići, kosti i zglobovi se  pripremaju za napor koji slijedi, a mogućnost nastanka povreda je smanjena.