Koliko često ste nervozni i mislite da vam treba neki od lijekova za smirenje ?
Nikad
Rijetko
Često
Uvijek

SPRIJEČITE NASTANAK MELANOMA REDOVNOM KONTROLOM MLADEŽA

 

Nekada je važilo mišljenje da mladeže nikako ne treba dirati jer se tako može izazvati malignitet. Danas se zna da je problematični mladež ne samo poželjno, već i neophodno odstraniti upravo iz tog razloga – da se spriječi razvoj maligne promjene.
Šta su zapravo mladeži?
Mladeži su benigne tvorevine na koži, genetski determinisane, što znači da svi ljudi rođenjem dobijaju sopstvenu, nasljeđenu šemu njihovog pojavljivanja, ali ne moraju da se aktiviraju svi neposredno nakon rođenja. Neki mladeži nastaju već poslije trećeg mjeseca života, dok se stečeni formiraju kasnije. Jedna od zabluda jeste ta da su veliki mladeži najopasniji. Naprotiv, svi grozdasti mladeži, ispupčeni u obliku maline ili kupine, manje su rizični, a problematični su oni u nivou kože, ravni, nepravilnog oblika i ivica koji u prečniku prelaze 7 mm, te imaju tamniji pigment. Ipak se ne treba samostalno baviti njihovom dijagnozom, već se mora potražiti savjet stručnjaka. Urođeni mladeži spadaju u kategoriji rizičnih i treba ih redovno pratiti jer se na njima mogu stvoriti izvjesne promjene (npr. poslije izlaganja suncu, nakon hemijskih i mehaničkih oštećenja i sl.).
Ko spada u rizičnu grupu?
Loše životne navike i pretjerano izlaganje suncu imaju za posljedicu drastično povećanje oboljelih od melanoma – malignog tumora kože. Najbolja preventiva ovog oboljenja jeste oprez prilikom sunčanja (izbjegavanje najkritičnijeg perioda dana od 11 do 16 časova) uz korišćenje adekvatne zaštitne kreme, što se posebno preporučuje osobama svijetlog tena i sa mnogo mladeža po koži (preko 20).
U slučaju tumora, najvažnije je da se bolest otkrije na vrijeme, što podrazumijeva redovan samopregled i odlazak na kontrolu kod dermatologa. Ako pacijent na pigmentisanom mladežu primijeti promjenu boje, njegov iznenadni rast, krvarenje, eroziju, treba odmah da se javi dermatologu. Pojava bola, svraba, te promjena okolne kože mladeža indikativna je za odlazak dermatologu. Ukoliko dermoskopski pregled nije zabrinjavajući, pacijentu se predlaže da se promjena prati (dermoskopom) u periodu od 3 – 6 mjeseci. Ako se posumnja na melanom, mladež treba odstraniti i pregledati histološki. U grupu osoba koji su izloženi povećanom riziku od melanoma spadaju one koje su od djetinjstva bile izložene sunčevom zračenju, ljudi svijetle puti, plavih očiju, sa I ili II fototipom kože (koji lako izgore na suncu, nikada ne tamne), redovni posjetioci solarijuma kao i osobe sa većim brojem atipičnih mladeža (promjera većih od 5 mm, nepravilnog oblika sa više nijansi smeđe boje). Svi sumnjivi mladeži treba da se hirurški uklone i pošalju na patohistološki pregled, koji će dati konačan sud o tome o kakvoj se promjeni radi.
Šta je dermoskopija?
Dermoskopija je neinvazivna, jednostavna metoda pregleda kože koja služi za ppostavljanje dijagnoze, odnosno za brzu orijentaciju i blagovremeno liječenje. Dermoskop je aparat koji uvećava i sopstvenim izvorom polarizovane svjetlosti omogućava posmatranje i uočavanje najsitnijih detalja i promjena na koži. ppregled je jednostavan i ne zahtijeva nikakvu prethodnu pripremu. Nakon dermoskopije postavlja se dijagnoza i odlučuje da li je neophodno ukloniti mladeže. Dermoskopijom se analiziraju raspored pigmenta, pigmentna mreža, vaskularne karakteristike, oblik, simetrija i drugi faktori. Osim što se posmatra kompletna struktura mladeža, značajno je i to što snimci ostaju u kompjuteru, pa je moguće sistematsko praćenje poslije 3 ili 6 mjeseci.
Glavni cilj dermoskopije je, dakle, rana dijagnoza melanoma, ali je potrebno naglasiti da ona nije uvijek 100 % tačna iz razloga što postoje melanomi koje je teško dijagnostikovati. Zato je posebno važno praćenje pigmentnih promjena koje nisu dovoljno sumnjive za odstranjenje.
 
NAJČEŠĆE PROMJENE NA KOŽI:
-         Mladeži (nevusi) najčešće su pigmentisane promjene koje se javljaju na koži u kratkom periodu nakon rođenja ili tokom života.
-         Fibromi (popularno i pogrešno nazivani bradavicama) su mekani, benigni izraštaji koji se pretežno javljaju na koži vrata.
-         Seboroične karatoze su benigne, bradavičaste promjene koje obično nastaju kod starijih ljudi, a ponekad djeluju kao ''sumnjivi mladež''.