Koliko često ste nervozni i mislite da vam treba neki od lijekova za smirenje ?
Nikad
Rijetko
Često
Uvijek

ZNATE LI PREPOZNATI VAŠE EMOCIJE?

Osjećaj ili emocija je naš subjektivni doživljaj spoljašnjeg svijeta, stvari, ljudi, događaja i svog vlastitog ponašanja. Ukoliko se radi o pozitivnom događaju, emocija je pozitivna, npr: nada, sreća, zadovoljstvo...
  • Ali ukoliko je događaj negativan (odnosno ako je percipiran kao negativan), javljaju se negativne emocije: ljutnja, tuga, zavist, ljubomora, mržnja, strah...

 

  • U školi i porodici se obično uči samo da čovjek treba kontrolisati ponašanje (nemoj vikati, tući se), a obično su iskazivanje i kontrola emocija tragično zapostavljeni, odnosno tretirani na krive načine. Muški pol se uči hrabrosti što je u redu, ali im se zabranjuje iskazivanje osjećaja tuge putem plakanja ("dječaci ne plaču"), dok se ženskom polu zabranjuje iskazivanje osjećaja ljutnje putem vikanja ("curice koje se ljute su ružne"). Nemali broj ljudi zbog odgoja, karaktera ili drugih razloga ne zna izraziti emocije na način da to drugi ljudi nedvosmisleno shvate.

Koji organi tijela učestvuju kod emocija?
Srce, organi za disanje, simpatikus, parasimpatikus, nadbubrežne žlijezde, žlijezde slinovnice, želudac, mjehur, crijeva.

Kako učimo kontrolisati emocije?
Najčešće nagrađivanjem i kažnjavanjem, a donekle i objašnjavanjem i uvjeravanjem.

Kako emocije utječu na motive?
Emocije su važan motivacijski faktor, često određuju jačinu motivacije (npr. patriotizam može nekog motivirati da učini herojsko djelo).


Prepoznavanje emocija:

Prepoznavanje emocija u drugih ljudi se zasniva na 4 karakteristike: izraz lica, čovjekov glas, pokreti tijela i udova i cjelokupna situacija.
 
Emocije snažno utiču na misli i ponašanje, i to vrlo primitivnim mehanizmima, koji se često protive logici i nisu uvijek na svjesnom nivou, pa se nerijetko nalazimo u situaciji da ne razumijemo svoje postupke ako su oni bazirani na emocijama koje nismo kvalitetno osvijestili.
Kad smo sretni, vjerojatno ćemo osjećati uzbuđenje, zadovoljstvo, zaljubljenost, samopouzdanje, ponos i slične ugodne emocije. Kad osjećamo nedostatak samopouzdanja, istovremeno se većina ljudi osjeća beznadno, uplašeno, nervozno, napeto i sl.
Ljutnja je jedna od intenzivnijih osjećaja koji najčešće negativno utječe na raspoloženje, odluke i funkcionisanje uopšte.
 
Pokušajte se sjetiti kada ste posljednji put bili jako ljuti. Zapišite osjećanja koja su vam se tada javila, odnosno pokušajte na taj način povezati osjećanja koja se razvijaju uz ljutnju. Osjećaji koje ljudi najčešće povezuju s ljutnjom su: konfuzija, frustracija, povrijeđenost, odbijanje, izdaja, agresija... Uvidjećete da ste i vi, kao i svi ljudi, skloni emocionalnim ''šablonima'', odnosno ponavljanju sličnih emocija u sličnim situacujama.
 
To napisano možda djeluje banalno, ali to je ono na što većina ljudi, kad ih neko iznenada pita, ne zna odgovoriti, što znači da nemaju kvalitetno osviještena saznanja o svojim emocijama. Ponekad i obični izlazak iz kuće, malo samoće, odlazak u kupovinu ili sitna gužva na cesti, dakle nevažne sitnice, mogu uzrokovati iznenađujuće intenzivne pozitivne ili negativne emocije.
 
Iako je ponekad bolno pokazati emocije, postoje tri važna razloga zašto ih je korisno izraziti:
 
- odlično je otkriti emocije osobi koja neće iskoristiti situaciju niti vašu ranjivost, jer se na taj način oslobađate pritiska koji može značiti priličan stres;
 
- skrivanjem osjećanja možete ostaviti sasvim pogrešan utisak da vam nije stalo i na taj način povrijediti ili odbiti druge ljude;
 
- ako vas netko uzbudi ili pred vas postavlja previše zahtjeva, a vi ne pokazujete jasno svoja osjećanja, teško da će ta osoba postati svjesna situacije, pa neće učiniti ništa da se situacija razjasni ili promijeni.